Historijat muzeja
Historijski muzej BiH prikuplja, čuva, istražuje, predstavlja i promovira kulturno – historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Od osnivanja 1945. godine do 1993. godine, muzej je bio tematski usmjeren na historiju Drugog svjetskog rata i izgradnju socijalističkih vrijednosti. Naziv muzeja mijenjao se nekoliko puta.
Historiju muzeja možemo podijeliti u nekoliko faza. Prva faza, od osnivanja 1945. do useljenja u muzejsku zgradu 1963. godine, podrazumijeva rad na uspostavljanju fundusa muzeja i formiranju muzejskog tima. Među ključnim događajima u drugoj fazi institucionalne historije (od 1963. do 1992. godine) je otvaranje prve stalne postavke muzeja – 25. novembra 1966. godine. Ovim događajem započinje zlatna era muzeja: muzej postaje centar edukativnih, istraživačkih i produkcijskih dešavanja u bosanskohercegovačkoj muzeologiji. Sakupljačka djelatnost građe sa cijelog teritorija BiH, postepeno je dovela do transformacije muzeja u organiziranu i stručno osposobljenu muzejsku ustanovu, koja je potom pružala pomoć ostalim institucijama u realizaciji stalnih muzejskih postavki. Pokretanje periodične publikacije “Zbornik radova”, te proučavanje muzejske teorije i prakse, napravilo je velike pomake na polju muzeografije Bosne i Hercegovine. Muzej djeluje na polju umrežavanja muzeja i memorijalnih institucija Bosne i Hercegovine – stvara se generalna koncepcija muzejske mreže i muzej producira stalne postavke memorijalnih jedinica u čitavoj zemlji. Dodatni podstrek muzeju u daljnjem radu bilo je odlikovanje Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, koje je muzejskom osoblju uručio Josip Broz Tito. Treća faza u radu muzeja započela je raspadom Jugoslavije i hronološki se poklapa sa ratom u Bosni i Hercegovini. U period od 1992. godine do 1995. je zgrada muzeja na ratnoj liniji koja se naziva “aleja snajpera”. Muzejsko osoblje i pored otežavajućih uvjeta, svakodnevno održava muzejske zbirke. Zgrada je oštećena, a eksponati prebačeni ih viših etaža u sigurnije muzejske depoe. Muzej je 1993. godine preimenovan u Historijski muzej Bosne i Hercegovine, a njegova tematska struktura i raspon muzeoloških funkcija su znatno povećani.
Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma je muzej, zajedno sa drugih šest institucija kulture od državnog značaja, ostao bez pravnog okvira, sistema finansiranja i redovne podrške države. Iz želje da muzej integriše u savremeno bosanskohercegovačko društvo i da muzej zauzme važnu ulogu u procesima suočavanja sa prošlošću, muzejski tim od 2012. godine radi na razvijanju aktivnosti i programa muzeja. Promjenom politike i strategije rada muzeja se mijenjao odnos publike prema muzejskim institucijama, a ujedno je muzej dobio novo mjesto u kulturnom životu grada. Inspirisan mehanizmima djelovanja Muzeja revolucije BiH, muzej prati savremene prakse i tendencije u muzejskoj struci. Naslijeđe „revolucije u muzeju“ je kontinuiran rad sa zajednicom na muzealizaciji sjećanja i iskustava običnog čovjeka. Muzej je (pionirski) otvarao osjetljive teme iz novije historije Bosne i Hercegovine. Suočen sa izazovima poslijeratnog društva, muzej je opstao zahvaljujući konceptu otvorenosti prema društvu i jačanjem veza sa zajednicom, nudeći publici sadržaje pomoću kojih se kroz muzejske predmete, priče i prostor govori o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.