Zbirke

Zbirka arhivske građe

O kolekciji

Arhivski materijal prikupljen u prethodnim decenijama ima neprocjenjivu vrijednost i značaj za izložbe, kao i za naučna istraživanja. Građa pokriva historiju Bosne i Hercegovine XIX i XX stoljeća. Iako zbirka sadrži vrijednu kolekciju manuskripta i materijala iz perioda 1875. – 1941. godine, najznačajniji i najveći dio kolekcije čine materijali koji se odnose na period Drugog svjetskog rata. Jednako je značajan materijal iz socijalističkog perioda, koji postaje zanimljiviji za izučavanje u svjetlu novih istraživanja i aktuelnih problema (kao što je kultura sjećanja).

Sadržaj zbirke može biti klasificiran u dvije osnovne grupe dokumenata: arhivske dokumente i printane materijale. Prva se sastoji od pisama, dekreta, izvještaja, regulacionih dokumenata, zabilješki, dnevnika i planova za operacije. Druga kategorija podrazumijeva letke, postere, povelje, certifikate, papirni novac, poštanske i markice prihoda, kao i periodične brošure, albume, atlase.

Na šta je muzej ponosan?

Materijal Zbirke arhivske građe je posebno interesantan istraživačima koji se bave historijom Drugog svjetskog rata, kao i onima koji su zainteresovani za socijalistički period bosanskohercegovačke historije. Građa Ustaške nadzorne službe, najmoćnije policijske službe Nezavisne države Hrvatske (tokom Drugog svjetskog rata), može se pronaći u zbirci, a materijal je višestruko korišten kao osnovni istraživački materijal brojnih naučnih radova, doktorata i publikacija lokalnih i stranih istraživača.

Zbirka arhivske građe sadrži zapisnike i originalne odluke sa Prvog, Drugog i Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a, na kojima je bila razmatrana organizacija Bosne i Hercegovine unutar Jugoslavije u periodu od 1943. – 1945. Slogani kao „Ni srpska, ni hrvatska, ni ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska (Bosna i Hercegovina), kao i „Smrt fašizmu, sloboda narodu“ se pamte i čuvaju kroz dokumente pohranjene u ovoj muzejskoj kolekciji.

Zbirka arhivske građe posjeduje izuzetno vrijednu filatelijsku podzbirku, kao i značajan broj papirnog novca – od otomanskog kaima do bosanskohercegovačke konvertibilne marke. Veliki broj antisemitskih postera, razglednica i pisama iz koncentracionih logora su interesantni za izlaganje u vidu tematskih izložbi, od kojih su neke predstavljene i izvan granica Bosne i Hercegovine. Zbirka uključuje postere rađene za Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine, čiji je autor Ismar Mujezinović.

Kontakt

Dina Memić (memic.dina@muzej.ba)