Zbirke

Zbirka umjetničkih dijela

O kolekciji

Zbirka umjetničkih djela ima preko 2300 umjetnina, koje su u muzej dolazile kroz narudžbe, otkupe, ali i kao pokloni umjetnika, njihovih porodica ili vlasnika umjetnina. Sastoji se uglavnom od radova insipirisanih historijom socijalizma, Drugog svjetskog rata i antifašističkog pokreta, a pokazuje važne historijske događaje, ličnosti i pejzaže. Djela u zbirci, nastala u periodu od 1923. godine do danas, rađena su u različitim medijima.

Kolekcija sadrži slike, crteže, grafike i skulpture 110 značajnih imena umjetnosti Bosne i Hercegovine i Jugoslavije: Vojo Dimitrijević, Ismet Mujezinovć, Branko Šotra, Daniel Ozmo, Rizah Štetić, Jovan Bijelić, Roman Petrović, Petar Tiješić, Mica Todorović, Vilko Šeferov, Mario Mikulić, Mersad Berber i mnogi drugi, kao i umjetnike iz drugih zemalja: Velibor Mačukatin, Božidar Jakac, Đorđe Andrejević-Kun, Ljubo Ravnikar, Stanislav Beložanski, Marijan Detoni, Krsto Hegedušić, Tode Ivanovski, Walter Kraus, Stane Kumar. Tapiserije Voje Dimitrijevića i Jagode Buić su važan dio zbirke. U zbirci se čuvaju radovi istaknutih karikaturista: Hasan Fazlić, Adi Mulabegović i Pjer Križanić. Pored djela na papiru i platnu, kolekcija također sadrži skulpture u bronzi, mramoru, gipsu i glini Antuna Augustinčića, Ljupka Antunovića, Berte Baruh, Ibrahima Bilajca, Slavka Brila, Nandora Glida, Luke Ilića, Arfana Hozića, Alije Kučukalića.

Neka djela iz kolekcije čine stalni dekor muzeja i pripovijedaju slojeve historije muzejske zgrade:  mozaik „Bosna“ Mladena Srbinovića, reljef u bronzi „Ustanak“ Valerija Michielija, instalacija „Ustanak“ Nandora Glida, vitraž „Smrt fašizmu, sloboda narodu“ i tapiserija „Bratstvo i jedinstvo“ Voje Dimitrijevića, te skulpture „Maršal Tito“ i „Nošenje ranjenika“ Antuna Augustinčića.

Utemeljena

1947. godine

Na šta je muzej ponosan?

Kroz projekat „The Living Museum“ u 2019. godini veći dio Zbirke umjetničkih djela prebačen je u centralni izložbeni prostor s ciljem da podstakne savremene umjetnike i kustose na iščitavanje zbirke i ponudi nova rješenja za predstavljanje i čuvanje naslijeđa socijalizma. Ovim projektom je muzej predstavio umjetnička djela koja se čuvaju u zbirkama široj javnosti i ostvario niz uspješnih saradnji i umrežavanja na individualnom i institucionalnom nivou.

Posebnu pažnju publike privlače djela nastala u Jasenovcu, koncentracionom logoru Drugog svjetskog rata: Slavka Brila (3 skulpture), Daniela Ozme (32 crteža i akvarela), Kraus Waltera (5 crteža). Sva tri umjetnika su ubijena u logoru.

Kontakt

Svjetlana Hadžirović (svjetlana.hadzirovic@muzej.ba)