O kolekciji
Iako su prve knjige inventarisane još 1947. godine, prava organizacija i cjelokupni razvoj biblioteke kao zasebne muzejske kolekcije započeo je 1963. godine, kada se muzej preselio u novu zgradu i time biblioteka dobila namjenski prostor i adekvatnu čitaonicu. Biblioteka je u prvoj fazi djelovanja muzeja (1945.-1990.) bila usmjerena na prikupljanje i stručnu obradu knjiga vezanih za Drugi svjetski rat i socijalistički period, te tako ne čudi da su izrazito vrijedne publikacije iz Drugog svjetskog rata, uključujući izdanja prava i regulacija Nezavisne države Hrvatske, zauzele nekoliko redova na policama. Poseban dio kolekcije sastoji se od periodike koja pokriva austro-ugarski period, materijale koji su nastali tokom Jugoslavije, te aktuelne periodike. Na vrhuncu djelovanja (1965.-1990.), muzejska biblioteka je uspješnom razmjenom sa akademskim institucijama bivše Jugoslavije znatno unaprijeđena. Najznačajnija periodika iz cijele zemlje postale je dio kolekcije.
Kontekst u kojem djeluje muzej se odražavao na razvoj bibliotečke djelatnosti. Nakon rata 1992.-1995. muzej ostaje bez pravnog statusa i finansijske podrške države. Unatoč brojnim problemima, biblioteka se razvija: knjiški fond se obogaćuje donacijama institucija i pojedinaca, a u muzejskoj biblioteci se ispisuju i istražuju priče. Važno mjesto u prikupljačkoj aktivnosti biblioteke zauzimaju naslovi koji se tiču rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. U prostoru čitaonice se redovno organiziraju radionice za djecu, a na zidovima čitaonice je stalna postavka „Zapis o Marian Wenzel“. Muzejska biblioteka i čitaonica se renoviraju na svim nivoima – zadržavajući autentičnost prostora, bibliotečki labirint se razvija prema potrebama muzeja i savremenog društva.
Utemeljena
1947. godine
Na šta je muzej ponosan?
Biblioteka se ponosi raritetima, naslovima s kraja XIX i početka XX stoljeća, kao i raritetnim edicijama međuratnog perioda. Najstarija knjiga u kolekciji je Bukvar za osnovnu školu u Bosanskom vilajetu, štampan u Sarajevu 1867. godine. Knjiga je davana učenicima Bosanskog vilajeta, kako predgovor kaže, po naredbi Šerif – Osman paše, bega Bosanskog vilajeta. Biblioteka također sadrži izrazito vrijedne prve edicije časopisa, od kojih su neke kompletirane, od prvog do posljednjeg broja. Takav je časopis Nada, koji je Vlada Bosne i Hercegovine objavljivala u Sarajevu od 1895. do 1903. godine; biblioteka posjeduje svih devet tomova. To je bio najbolji časopis te vrste u Bosni i Hercegovini, koji je okupljao brojna književna imena kao što su Silvije Strahimir Kranjčević i Safvet-beg Bašagić.
Kontakt
Elma Hodžić (hodzic.elma@muzej.ba)